quinta-feira, 8 de outubro de 2015

GRUPO REFERENSIA


NARAN GRUPO :   
1.      Nazario j. Pereira
2.      Cirilo dos Santos Correia
3.      Joaninha S. da Cruz
4.      Antonia J. Pereira
5.      Veronica Q. Oqui

CAPITULO I

INTRODUSAUN


Grupu hanesan konjuntus individual ne’ebe iha interaksaun ba malu iha período determinado atu hetan necessidade ou objektivu kolektivu ida. Ema hirak ne’ebe mak hamutuk iha grupu ida dala barak fahe normas-normas no objektivu gurupu nia dala barak ema ne’ebe mak iha grupu ida nia laran iha identidade ne’ebe mak hanesan.
Grupu referénsia hanesan:  grupu ida ne'ebé iha influénsia signifikativamente ba ema ida nia hahalok. Grupu referénsia uza nu'udar baze ida hodi halo komparasaun, ka referénsia iha formasaun ba respostas no hahalok afetivos, cognitivos no sei fó padraun ou valór ne'ebé afeta ba ema ida nia hahalok.
Iha perspectiva mercadoria grupu referénsia sai hanesan komparansaun (referénsia) ida ba ema ou individual atu foti desizaun ba produtos ida ne’ebe nia atu konsumu.


2          CAPITULO II

DISKUSAUN


2.1         Definisaun grupu referénsia

Grupu referénsia sai hanesan (reference group) sai hanesan krupu ida ne’ebe iha influensia ba evaluasaun, aspirasaun, nune’e mos komortamentu ida ba ema seluk ho direitamente no indireitmente, no sai hanesan komparasaun ba ema ida atu hari’i valor no atetude comum/próprio ou sai haensan padraun propriu ba komportamentu.
Grupu referénsia fo estandarlizasaun ou sai hanesan perspectiva ida atu determina konaba oinsa  ema ida nia hanoin ou komportamnetu ema ida nia. No grupu ne’e serve hanesan referénsia ida ba ema ida atu foti desizaun ne’ebe mak iha.
Iha perspectiva marketing, grupu referénsia ne ' e mak grupu ne'ebé serve hanesan referénsia ba ema ida iha prosesu foti desizaun kona-ba sosa no konsumu.
Dahuluk grupu referensia iha limitasaun no halo deit influensia ho ema ida ne’ebe mak nia halo interaksaun direitamente (família no maluk sira), maibe kleur ba kleur konseptu  ne’e bele habelar ba ema seluk ou grupo seluk ho direitamente no indirectamente fo influensia ba komportamentu ne’ebe mak iha.

2.2         Teoria

1.      Tuir matenek nain (Engel, Blackwell no Miniard 1995) hateten: kliente bele  hatene informasaun nebe mak sufisiente, hodi foti desizaun ida ne'ebé mak lolos ba produtu ne'ebe mak konsumidores sira atu konsumu ba, no fasil atu kria produto nebe mak diak.

2.      Tuir  Kotler no Keller (2000) hateten: grupu referénsia sai hanesan grupu ida ne’ebe fo influensia direta no indireta ba atetude no konportamentu ema (individual) nia.

2.3         Tipu grupu referénsia

Grupu referénsia fahe ba parte rua mak hanesan:
1.      Grupu formál hanesan: grupu ida ne'ebé iha estrutura ida ne'ebé hakerek iha organizasaun ou asosiasaun ho ofisialmente registrado.
2.      Grupu informál hanesan: la iha estrutura iha organizasaun ida nia laran,no formalmente ba natureza ou ba asosiasaun la iha gravadu.

2.4         Influénsia grupu referénsia

1.      Influénsia normativa: Konsumidor ida sei tuir grupo referénsia bainhira komportamamentu husi grupu referénsia tuir normas sosial ne’ebe mak iha. Influensia normativa sei hasoru ema ne'e maka as liu atu tuir grupu referénsia karik iha presaun maka ' as hodi kumpre padraun sira ne'ebé eziste, aseitasaun sosiál hanesan motivasaun ida forte, no produtu no servisu ne'ebé sei haree hanesan símbolu ida ba norma sosiál
2.      Influénsia expressiva valor: Konsumidor iha perspectiva ida katak atu valoriza ema ida nia sucessu liu husi sasan luxo, tamba ne’e nia mos hola sasan luxo ne’ebe mak iha hodi nune’e ema bele valoriza nia katak nia mos hetan ona sucessu. Iha sorin seluk grupu referénsia ne ' e sei afeta ema ida ne ' e liu husi ninia funsaun nu ' udar transportador valor espresaun.
3.      Influénsia informasaun: Grupo refensia fo influénsia ba konsumidor ida tuir tipo produtu ne’ebe mak iha tamba konsumidor fiar liu katak grupo referénsia ne’e iha experiensia no informasaun ne’ebe klaru konaba produtu refere.

2.5         Grupu referénsia ne’ebe mak iha relasaun ho konsumidor

1.      Grupu amizade (Friendship Groups): ideia no sucessu husi kolega dala barak sai hanesan influensia bo’ot atu foti desizaun konaba konsumu produtu no tipu produtu ne’ebe mak atu atu konsumu.

2.      Grupu despesa (Shopping Groups): grupu despesa make ma nain rua ou liu nain rua ne’ebe mak atu sosa produtu ho oras ne’ebe mak hanesan. Grupu despesa bele sai hanesan grupu amizade ou grupu famílias dala ruma mos ema seluk ne’ebe mak hasoru malu iha fatin ida atu hola produto ne’ebe mak hanesan. Consumidor ida dala barak lori nia maluk molok atu ba halo despeza ho objetivu:
a.      Atu minimiza risco ba hola produto ne’ebe mak iha.
b.      Tamba ema ne’ebe mak nia lori iha kunhesimentu diak liu ba produto refere.

3.      Grupo servisu (Work Groups): interasaun no intensivo kolega servisu nia fo influensia ba nia maluk atu foti desizaun ba konsumu produtu no tipu produtu ne’ebe mak iha. Dala barak kolega servisu sai hanesan grupo komportmentu ida ne’ebe mak iha atu fo influensia ba ema seluk hodi sosa produtu liu husi nia maluk servisu.




3          CAPITULO III


3.1         CONKLUSAUN

Grupu referénsia hanesan grupu ida ne'ebé iha influénsia signifikativamente ba ema ida nia hahalok. Grupu referénsia uza nu'udar baze ida hodi halo komparasaun, ka referénsia iha formasaun ba respostas no hahalok afetivos, cognitivos no sei fó padraun ou valór ne'ebé afeta ba ema ida nia hahalok.
Dahuluk grupu referensia iha limitasaun no halo deit influensia ho ema ida ne’ebe mak nia halo interaksaun direitamente (família no maluk sira), maibe kleur ba kleur konseptu  ne’e bele habelar ba ema seluk ou grupo seluk ho direitamente no indirectamente fo influensia ba komportamentu ne’ebe mak iha.



AUTOR BA KRIA BLOGUER

AUTOR BA KRIA BLOGUER